Prevenshon…. Un palabra ku ta wòrdu uzá masha hopi último tempu. E lástima ta ku e palabra ‘prevenshon’ ta wòrdu usa inkorekto.

Prevenshon ke men ku ta tuma akshon pa algu no okurí òf pa e no pasa. Den salubridat a parti prevenshon den tres nivel. P’esei tin 1. Prevenshon Primario, 2. Prevenshon Sekundario i 3. Prevenshon di tersera nivel (na Hulandes ‘Tertiaire Preventie’).

  1. Prevenshon Primario
    Den Prevenshon Primario ta sòru pa un malesa òf problema ku salú no pasa.
  2. Prevenshon Sekundario
    Prevenshon Sekundario ta ora un hende a bira malu ta sòru pa e problema ei no bai kousa otro malesa. Por ehemplo ora serka un hende e suku den sanger subi, nos ta papia e ora ei di ‘diabetis’, ta sòru pa e no haña problema ku su bista, sirkulashon, kurason òf ku su nervionan. Pues ta sòru pa e malesa no afektá otro parti di e kurpa.
  3. Prevenshon di tersera nivel
    Den Prevenshon di tersera nivel ta sòru pa ora e malesa ku a wòrdu tratá no kousa otro problema na e kurpa. Por ehemplo, un persona ku tin diabétis i su pia wòrdu afektá pa despues dòkter ta laga amputá e pia, e ora ei ta bai sòru pa e pashènt no slep kai I kibra e úniko pia ku e tin. Ta siña e persona pa prevení pa e kai òf ta siñ’é kon e mester hasi ora e kai pa e no lástima su kurpa.
Foto 27 Prevenshon PrimarioOra bo lesa esaki bo ta komprondé inmediatamente ku e tres maneranan di prevenshon deskribí akiriba ta solamente esun promé, pues Prevenshon Primario, ta e úniko manera di prevenshon real pasobra ta einan bo ta evitá ku algu ta bai pasa. Nivel 2 I 3 no ta prevenshon real pasobra bo no por prevení algu ku a pasa kaba. Ora nos ta papia di nivel 2 I 3 nos mester papia di ‘intervenshon’ òf ‘remediá’ pero no di prevenshon.

Hasiendo un investigashon pa gran parti di poblashon bai hasi un eksamen di pechu, no ta prevenshon. Aki nos mester papia di ‘diagnostiká tempran’ (na Hulandes ‘vroegdiagnose’), pasobra lokual ta hasi ta wak ken tin algu sospechoso na e pechu na unda tin ku intervení ku sea remedi, operashon i/òf radiashon. Tambe e akshonnan (pues remedi, operashon òf radiashon) realmente mirá no ta prevenshon real pasobra no ta prevení nada. Den e ehèmpel aki e ‘vroegdiagnose’ ta kai bou di prevenshon sekundario.
E úniko manera ku por hasi ku prevenshon di kualkier malesa, manera kanser, diabétis, reumatismo etc. ta di konta hende e bèrdat tokante kiko e persona ta hasiendo òf por hasi fout òf inkorekto ku por bai kousa un malesa. Esei ke men ku den medisina mester konta hende eksaktamente kiko e efekto ta di sierto ingrediente, produkto òf kuminda ku e ta usa, pa asina evitá ku e ta bira malu òf afektá su kurpa.

Kiko Prevenshon Primario, honesto, korekto i direkto lo nifiká?
Ku prevenshon primario lo duna hende e bèrdat pa e por sa kiko e por disidí pa su bida, su salú i su futuro. Awendia ora un hende ta bira malu, dòkter ta duna e malesa un number anto ku nombramentu di e malesa ei ta permití di duna un remedi. Ta hasi manera e kurpa a bira malu pasobra e falta remedi. Por ehèmpel, un hende ta keha di rudia hinchá, ènkel hinchá ku doló anto ta hasi eksámen I tur sorto di tèst I den e tèst ei ta ripara ku e persona tin urinezür haltu. E diagnósis e ora ei ta ‘jicht’. Ta hasi manera ta jicht ta kousa e doló den rudia i ènkel. Pero esei realmente no ta e bèrdat pasobra ora un hende tin jicht esei ke men ku su urinezür ta haltu. Jicht no ta kousa e urinezür haltu, ni urinezür haltu no ta kousa jicht. Nan TA mesun kos. E diagnósis jicht e ora ei ta wòrdu trata I e kos mas lógiko ta pa duna un remedi pa baha e zür I tambe ta duna algu kontra e doló.

Na momentu ku dòkter bai wak kiko e pashènt ta kome i bebe, e dòkter por bisa ku ta dor di sierto kuminda e pashènt a subi e zür I esei a pone ku e skarnirnan a wòrdu afektá. Na momentu ku dòkter bisa esei, anto outomátiko ta enserá ku si e ke bai trata e pashènt, e tin ku trata e kousa di e malesa. Den e kaso aki e kousa ta e lokual e persona ta kome i/òf bebe. E akshon ei ta e ‘prevenshon’ ku ta hasi. Banda di esei por duna remedi, lokual ta remediá òf por operá si por ehèmpel e pia a infektá i putri. E ora ei nos ta papia di intervenshon òf akshon.

Prevenshon Primario ta e úniko manera pa prevení pa un malesa okurí. Prevenshon Primario lo bai skapa e gobièrnu masha hopi sèn mes i teniendo kuenta ku kasi mitar di nos gastunan ta bai pa salubridat.

Loading