Ta fásil pa bisa ku no por haña sufisiente fruta, berdura òf grano pa nos kome. Ta masha fásil pa skohe pa nutrishon ku ta masha lihé pa prepará den algun minüt òf kumpra un kuminda riba kaya. Nos grandinan tabata tin un kondishon fuerte i nos sa ku ta dor di un forsa inmenso, un salú hopi fuerte i un sabiduria di e uso di yerbanan i remedinan natural nan a logra di sobreviví. E forsa ei di nos antepasadonan ta pone ku abo awor por ta para aki i ta lesa e artíkulo aki.

Nos grandinan no ta tin hopi pertenensia, kuminda na abundansia òf propiedat. Tabata traha den kunuku, tabata bòltu tera pa hasié mas fértil pa dje forma ei nos tera seku por a duna nos antepasadonan sufisiente kuminda pa nos fortalesa e kurpa. Temporada di awa seru tabata hopi importante pasobra e kosecha tabata dependé hopi di e awa di shelu. P’esei mes tabata traha dam pa warda awa pa por usa e awa den temporada di sekura. No tabata tin pèstisida, insektisida òf otro forma di protehá e fruta òf berdura kontra di insektonan òf beskein.

Kuminda krioyo

Nos grandinan tabata kome karni tambe, pero e karni ku nan tabata kome tabata e lokual e shonnan no tabata kome. P’esei nos ta mira awendia sierto kuminda ainda den nos kushina krioyo. Pa djis menshoná algun: kabes ku higra, sòpi di kabes di piska, sanger, mondongo, rabu i sùlt. Banda di esei nos antepasadonan no tabata tin frishidèr òf manera pa tene kuminda friu i nan mester a konserva e kuminda na un otro manera; p’esei nos ta mira kuminda krioyo trahá ku entre otro pia stinki, karnisá (karni salu òf salgá), bakiou, rabu, pekelé, i repchi salu.

Banda di e karni e nutrishon tabata konsistí di hopi berdura manera pampuna, kalbas, yambo, kalalú, kònkòmber chikí, banana i papaya. Tambe bonchi seku, wandu, pinda, batata dushi, yams i okumo.

Nos hendenan tabata usa mas tantu lechi di kabritu. Lechi di baka tabata pa e shonnan. Kalmèki si ta(bata) wòrdu usá pa kome ku funchi.

Nos grandinan tambe tabata konosé kosnan di boka dushi, manera kokada, zjozjolí, tentalaria, pan seiku (suikerbrood = pan suiker = pan seiku), lèter pero tur trahá òf prepará ku suku di klenku. Suku blanku tabata difísil pa haña, tabata hopi karu i tabata pa e shonnan so.   

Maishi chikí, funchi i kadushi

E kumindanan mas krioyo ku mester wòrdu menshoná apart ta: maishi chikí, funchi i kadushi. Maishi chikí (Sorghum bicolor òf sorgu) ta bini for di Afrika. Na Etiopia ya pa 3000 aña promé ku Kristu e maishi aki tabata wòrdu usá. E maishi chikí  (African Sorghum Vulgaris) a wòrdu trese na Kòrsou for di komienso di siglo 17. Kosecha di maishi chikí ta den e lunanan di febrüari i mart. Tin hopi vitamina, spesialmente vitamina B den maishi chikí. Funchi ta wòrdu trahá di maishi. Funchi tambe ta riku na vitamina i mineral ku ta bon pa nos kurpa. Tin masha hopi manera ku por prepará e funchi. Den nos platonan krioyo semper mester tin un pida funchi na banda. Kadushi ta un di e kumindanan mas riku na asina tantu mineral, manera magnesia i kalsio. Kontrali di lokual hopi hende ta pensa, e no tin hopi heru den dje. Nos grandinan tabata usa kadushi pasobra e ta duna forsa. Te asta nan tabata bisa ku kadushi ta lanta morto. Ku esei nan ke men ku ora e kurpa ta hopi suak òf dje malu ei ku bo no por lanta mes fo’i kama, e kadushi ta pone bo riba pia atrobe. Tin un manera spesial pa kòrta e kadushi i pone seka òf usa e parti bèrdè di e kadushi. Mester kòrta e kadushi tambe na sierto ora di dia. No ta nesesario pa pone rabu (porko) den e kadushi. Por usa diferente sorto di bestia di laman pa hasi e kuminda un kos ku bo ta keda pidi pa mas i mas. Despues di kome ta bon pa pone un hamaka pariba di kas anto tuma tempu pa e kuminda baha.

Yerbanan

Nos yerbanan tambe tabata wòrdu usá na gran kantidat pa diferente malesa. Pa tur kos nan ta tin un yerba p’e ku ta duna solushon. Bo sa ku den bo kura òf na rant di bo kura e yerba ta krese ku nèt abo mester pa drecha bo kurpa? Nos grandinan tabata sa eksaktamente e funshon i forsa  di kada yerba. Ta hopi bon ku señora Dinah Veeris a konserva e sabiduria aki i seya esaki den su diferente bukinan.

Awendia nos ta usa, i duna nos yunan tur sorto di produktonan kímiko i tòg nos ta keda straño ora ku nos – òf nos yunan – haña tur sorto di malesa. Hopi bia nos ta tende ku nos a ‘èrf’ un malesa pero na mes un momentu nos mester realisá tambe ku nos a èrf salú i forsa tambe di nos grandinan. Ta nos mes a daña nos kurpa – nos salú – ku e tantísimo produktonan malu pa nos salú.

Ta dor di nos yerbanan i kumindanan krioyo nos grandinan a haña e forsa, energia i resistensia pa kombatí malesanan i pa sobrebibí.

 Tin hopi kuminda den nos kushina krioyo ku nos ta kome te ainda, pero nos mester realisá ku e kuminda no tin e balor nutritivo mas ku e ta tin ántes. Karni di porko ta yená ku hormona, antibiótika –pa prevení pa e animal no bira malu-, nos berduranan i frutanan ta wòrdu di spùit ku koló artifisial, smak artifisial i holó artifisial, miéntras ta usa hopi insektisida, pèstisida i fungisida. Suku i ariña ta refiná i a pèrdè tur nutrishon dor di e proseso pa hasi e suku i e ariña blanku, fini i pa por warda e produkto pa hopi tempu (preferibel pa algun aña). Tambe a introdusi difeente aditivo ku ta pone den e kuminda djis pa e smak mas miho (MSG), hole agradabel, i pa e kuminda tin un koló plasentero miéntras ku nos no ta realisá ku e kuminda ei ta lokual ku ta hasi nos malu. Si bo wak bon bo lo ripara ku no ta e kushina krioyo ta hasi nos daño pero ta tur e kímiko i tur e aditivo ta kaba ku nos salú. Pa e motibu aki nos tur mester trese kambio den nos nutrishon.

Den rais di nos kurpa, nos bida, nos tin e informashon di nos grandinan ainda. Laga nos ban bek i hasi uso di e nos herensia. Laga nos yama danki tur dia i apresiá e forsa ku nos a haña di esnan ku a lucha pa abo ta pará aki awe, lesando i realisando kuantu bo salú ta bal.

Rudolf de Wit ta e promé profeshonal ku a start aki na Kòrsou ku un klínika den medisina natural. Maske ku e a enfrentá hopi – pero hopi – kontratempu di e otro profeshonal den medisina e a keda lucha for di aña 1978 pa salú natural pa nos pueblo. Den su tratamentu e ta hasi uso di akupunktura (medisina Chines), remedinan di yerba i nutrishon salú. Su revista Support ta duna nos pueblo tur informashon riba tur aspekto di salú (kome salú, pensa salú i moveshon salú). Support ta na hulandes, miéntras ku kada tópiko ta wòrdu diskutí kada siman den un programa di radio, R-Support, na papiamentu. Awor bo tambe por gosa di masha hopi informashon balioso i honesto pa drecha i mantené bo salú.  

Loading